Dana 2. svibnja 2024. u sklopu projekta „Kultura u akciji 5“ naši učenici 1.A i 3.A razreda strojarskih tehničara (K. Dvorski, L. Bogdanović i A. Barać, F. Binđa, D. Djaković, H. Horvatić, H. Leskovar) sudjelovali su na radionici “Blackout poezija“ pod vodstvom gostujućih profesora iz Gimnazije Lucijana Vranjanina, Darka Gregeca (prof. likovne umjetnosti) i Dijane Pintarić (prof. hrvatskoga jezika) uz koordinaciju profesorice Gordane Vidaković Duić. 

Jedino pravilo u izradi blackout pjesme jest to da se u tekst ne dodaju vlastite nove riječi ili slova, već da se koriste isključivo postojeći tekstualni elementi, odnosno stvara se nova smislena umjetnička cjelina od “recikliranih” riječi. Više o radionici pod opširnije. Slike ovdje. Materijali s radionice u prilogu vijesti pod opširnije.

Blackout poezija najjednostavnije bi se mogla opisati kao podvrsta dadaističke nađene umjetnosti i konkretne poezije. 

Naziv blackout (“zacrnjenje”) dolazi od prepoznatljivog vizualnog izgleda koji ova vrsta pjesama poprima nakon pretvorbe već gotovoga teksta u novu pjesničku cjelinu. Blackout pjesma izrađuje se tako da se uzme stranica nekog već postojećeg teksta (proze ili poezije, beletristike ili publicistike – nebitno), a zatim se u tom tekstu odabiru riječi koje će sačinjavati novu, neovisnu misaonu cjelinu, dok se ostatak nepotrebnih riječi zacrnjuje (ili precrtava) pisaljkom (najčešće markerom). Tekstualni elementi (materijali) koje su naši učenici koristili jesu uputstva za bušilicu i viličara. 

 

Dana 22.4.2024. učenici 2.b razreda uz pratnju profesorice Gordane Vidaković Duić pridružili su se edukativnom programu Festivala tolerancije vezanim za temu integracije izbjeglica.

Učenici su pogledali dokumentarni film Hassana Fazlija Put kroz noć/Midnight Traveler u trajanju od 80 minuta, te su sudjelovali u diskusiji na temu izbjeglištva u kojoj su sudjelovali savjetnica Ureda pučke pravobraniteljice, volonter Isusovačke službe za izbjeglice i mlada osoba iz Sirije.

Autobiografski film snimila je cijela afganistanska obitelj kamerom na mobitelu i započinje s trenutkom kada im je odbijena zaštita kao izbjeglicama te njihov put duž zloglasne balkanske rute. Dok se suočavaju sa sve težim i ponižavajućim okolnostima, članovi obitelji shvaćaju da im je snimanje filma jedini način preživljavanja, ali i mogućnosti očuvanja vlastite ljudskosti. Slike ovdje.